OMNES informiše preko 30 žena o prevenciji stresa i nasilja

Tokom protekle godine, Organizacija za pravna i društvena istraživanja – OMNES je održala obuke u opštinama Uroševac, Kosovo Polje i Priština, gde je 35 žena informisano o depresiji, stresu i nasilju u porodici i društvu i prevenciji ovih problema.

Pored obuka, OMNES je sproveo i istraživanje sa 70 žena i devojaka o ovim pitanjima, koje je sprovedeno u okviru inicijative „Institucionalno zagovaranje za zaštitu od nasilja i tretiranje uticaja pandemije COVID-19 na stres i depresiju kod žena“.

Prema rečima Blerima Grude, menadžera projekta u OMNES-u, istraživanje koje je trajalo dva meseca održano je u tri opštine i trajalo je po pet dana. Održavanje obuka u fizičkoj formi bila je jedna od alternativa ponuđenih ženama učesnicama, međutim, Gruda objašnjava da je većina njih više volela da se održavaju onlajn.

„Njih 90 ili 95 odsto izrazilo je želju da se obuka održi onlajn jer su neke od njih verovatno imale poverenja ili jednostavno nisu htele da me vide ili upoznaju fizički. Nakon ovih fizičkih sastanaka, počeli smo onlajn obuke. Ali iako je to bila onlajn obuka, pozitivne strane su to što je neko mogao da pita ili ispriča priče bez izlaganja ili fizičkog kontakta“, rekao je on.

Istraživanje OMNES-a je istaklo porast slučajeva stresa i nasilja tokom pandemije COVID-19.

Istraživanje pokazuje da je u periodu mart-jun 2019. godine bilo prijavljeno 557 slučajeva, dok je u periodu mart-jun 2020. godine prijavljeno 696 slučajeva nasilja u porodici, ili 139 slučajeva više.

Nakon nalaze do kojih je došlo tokom njihovog istraživanja, OMNES je došao do ukupno sedam preporuka koje sugerišu:

  • Podići svest u društvu o prevenciji nasilja nad ženama, jer je neophodno promeniti stavove i ponašanja, kako muškaraca, tako i žena, u pogledu predrasuda i stereotipa prema ženama kako bi se sprečilo nasilje u porodici;
  • Obezbediti da mere za vanredne situacije kao što je pandemija COVID-19 tretiraju isprepletane nejednakosti, kao što su potrebe žena različitih sposobnosti, starosti, etničke pripadnosti i onih u ruralnim područjima;
  • Više angažovati civilno društvo, uključujući ŽOCD-ove, u procesu izrade mera za tretiranje COVID-19 u kratkom, srednjem i dugoročnom periodu;
  • Revidirati plan oporavka kako bi se dali prioriteti investicijama u socijalnu infrastrukturu, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, usluge nege, socijalne usluge, posebno za ljude koji dožive nasilje, kao i bezbedno okruženje.
  • Žrtva treba da bude u centru svih politika i da se gonjenje počinioca nastavi čak i ako se žrtva povuče;
  • Dodeliti resurse za programe rehabilitacije zasnovane na dokazima kako bi se sprečilo nasilje ubuduće.
  • Osigurati dostupnost socijalnog stanovanja koje bi žrtve porodičnog nasilja mogle koristiti tokom nekog vremenskog perioda, nakon što napuste skloništa i pre nego što postanu potpuno nezavisne u finansijskom smislu.

Međutim, porast slučajeva ovih pojava nije se pokazao kao jedini problem u društvu, jer je, prema Grudinim rečima, za to vreme nedostajala i informacija o putevima koje žrtve nasilja treba da prate.

„Videli smo da je nedostajalo informacija o tome gde treba da se upute kada naiđu na slučaj nasilja ili su same žrtva nasilja. Dakle, mislim da je projekat veoma pozitivno uticao na osnovu toga koliko su informisane gde imaju mogućnost ili pravo da odu da prijave ovakve ili slične slučajeve“, rekao je Gruda.

Ovaj projekat podržava Fond žena Kosova uz podršku Kancelarije Evropske unije na Kosovu, kroz inicijativu Mreže žena Kosova „Podizanje kapaciteta i održivosti OCD-ova: Unapređenje rodne ravnopravnosti usred pandemije COVID-19“.