Od dijaloga do akcije: MŽK podržava opštine u rodno odgovornom budžetiranju i socijalnim uslugama 

Mreža žena Kosova (MŽK) sprovela je niz poseta u deset opština na Kosovu: Uroševcu, Kosovu Polju, Gnjilanu, Lipljanu, Novom Brdu, Peći, Podujevu, Prištini, Prizrenu i Suvoj Reci. Cilj poseta bio je jačanje saradnje sa lokalnim institucijama na uključivanju rodne perspektive u budžetsko planiranje i unapređenju socijalnih usluga, posebno za žrtve nasilja u porodici, nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja. 

Tokom poseta, MŽK je održala odvojene sastanke sa direktorima finansija, direktorima zdravstva i socijalne zaštite, rukovodiocima centara za socijalni rad i službenicima za rodnu ravnopravnost. Sastanci su omogućili neposredne razgovore o konkretnim izazovima sa kojima se svaka opština suočava, kao i o koracima koje je potrebno preduzeti kako bi se obaveze za unapređenje rodne ravnopravnosti pretočile u konkretne, planirane i finansirane mere. 

Rodno odgovorno budžetiranje kao sredstvo za bolje usluge 

U razgovorima sa direkcijama finansija, pažnja je bila usmerena na sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja i uključivanje potreba žena i muškaraca u ključna opštinska budžetska dokumenta. MŽK je podelila primere i smernice za popunjavanje aneksa o rodno odgovornom budžetiranju i podstakla opštine da popunjena dokumenta uključe u budžetske procese i objave na svojim internet stranicama. 

Dokumentovanje potreba i troškova socijalnih usluga nije samo pitanje transparentnosti. Ono opštinama može poslužiti kao konkretna osnova za traženje većeg finansiranja sa centralnog nivoa i kako bi budžetska izdvajanja bila usklađena sa stvarnim potrebama građana. 

Hitne potrebe za finansiranjem i ljudskim kapacitetima 

Na sastancima sa direkcijama zdravstva i socijalne zaštite i centrima za socijalni rad, posebna pažnja posvećena je uspostavljanju i funkcionisanju hitnih fondova za podršku žrtvama nasilja i drugim osobama kojima je potrebna pomoć. 

Institucionalni predstavnici takođe su ukazali na nedovoljan broj socijalnih radnika, veliko opterećenje brojem slučajeva, nedostatak odgovarajućih resursa, kao i na troškove usluga koje se pružaju tokom zbrinjavanja i reintegracije korisnika. Socijalno stanovanje i dugoročna podrška reintegraciji prepoznati su kao oblasti koje zahtevaju održivije planiranje i namensko finansiranje. 

Kako bi se ova situacija preciznije dokumentovala, MŽK je od centara za socijalni rad zatražila podatke o prosečnom broju slučajeva koje jedan socijalni radnik vodi tokom meseca, kao i o broju radnika koji neposredno rade sa korisnicima. Ovi podaci koristiće se za procenu stvarnog radnog opterećenja i obrazlaganje potrebe za dodatnim osobljem i budžetskim sredstvima. 

Rodno razvrstani podaci kao osnova za donošenje odluka 

Na svim sastancima istaknut je značaj prikupljanja, analize i objavljivanja podataka razvrstanih prema polu. Bez pouzdanih podataka, opštine ne mogu da procene da li žene i muškarci imaju jednak pristup fondovima, subvencijama i javnim uslugama i da li od njih imaju jednaku korist. 

Službenici za rodnu ravnopravnost imaju važnu ulogu u koordinaciji rada različitih direkcija i obezbeđivanju da rodna perspektiva bude uključena u opštinske politike, planove i budžete. Zato je njihova saradnja sa direkcijama za finansije, sektorskim direkcijama i centrima za socijalni rad od ključnog značaja. 

Od sastanaka do konkretnih mera 

Posete su omogućile jasniji uvid u napredak, nedostatke i potrebe u svakoj opštini. One su takođe otvorile put za konkretne korake: popunjavanje i objavljivanje aneksa o rodno odgovornom budžetiranju, dokumentovanje opterećenosti socijalnih radnika, razmatranje hitnih fondova i jačanje međuinstitucionalne koordinacije. 

MŽK će nastaviti da sarađuje sa deset opština kako bi se nalazi sa ovih sastanaka pretočili u preporuke, budžetske mere i dostupnije i kvalitetnije usluge. MŽK ostaje spremna da opštinskim institucijama pruži tehničku podršku u planiranju i izradi dokumenata u skladu sa principima rodno odgovornog budžetiranja. 

Cilj je jasan: opštinski budžeti treba da odražavaju stvarne potrebe žena i muškaraca, dok socijalne usluge treba da imaju neophodne resurse i kapacitete kako bi na svaki slučaj mogle da odgovore profesionalno i pravovremeno. 

Ova inicijativa je deo Strategije MŽK-a, a podržavaju je East-West Management Institute (EWMI) i Evropska unija na Kosovu.