Mreža žena Kosova (MŽK) je predstavila novi istraživački izveštaj pod nazivom „Nulta tolerancija? Praćenje institucionalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje na Kosovu“. U izveštaju se pruža detaljna analiza institucionalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje, u skladu sa standardima Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznate kao Istanbulska konvencija.
Ovaj izveštaj obuhvata period od 2021. do 2024. godine i zasniva se na sveobuhvatnoj metodologiji koja uključuje analizu zakonodavnog okvira, praćenje postupanja nadležnih institucija u slučajevima nasilja, intervjue sa predstavnicima institucija, kao i analizu zvaničnih podataka.
Nalazi pokazuju da je Kosovo ostvarilo značajan napredak u unapređenju zakonodavnog okvira usvajanjem Zakona o sprečavanju i zaštiti od nasilja u porodici, nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja, kao i drugih relevantnih zakona i politika. Ipak, njihova primena i dalje je nedovoljna i često neusklađena. Praćenje MŽK pokazuje da je do kraja 2024. godine 54% aktivnosti predviđenih Nacionalnom strategijom za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u potpunosti sprovedeno, 42% delimično, dok 5,5% aktivnosti nije sprovedeno.
Analiza ističe da digitalno i seksualno nasilje i dalje nije dovoljno tretirano. Štetni stavovi, poput okrivljavanja žrtava i pokušaja da se „sačuva porodica“ kroz pomirenje, i dalje utiču na način na koji institucije postupaju u slučajevima nasilja. Nedostatak ljudskih resursa, specijalizovane obuke i efikasne međuinstitucionalne koordinacije i dalje predstavljaju ključne izazove koji ugrožavaju bezbednost i dobrobit žrtava nasilja.
U dokumentu se iznose konkretne preporuke nadležnim institucijama s ciljem unapređenja sprovođenja zakona, povećanja budžeta za usluge podrške, jačanja pristupa usmerenog ka žrtvama i izgradnje koordinisanog i efikasnog institucionalnog odgovora. MŽK poziva sve relevantne institucije da preduzmu hitne i kontinuirane mere ka uspostavljanju istinskog pristupa nulte tolerancije u borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja.
Na današnjem događaju povodom predstavljanja analize, Nermin Mahmuti, predsedavajuća Odbora MŽK, istakla je da je Kosovo ostvarilo napredak u jačanju zakonodavnog okvira za rešavanje pitanja rodno zasnovanog nasilja. Međutim, kako je naglasila, glavni izazov i dalje ostaje njegova puna primena. Takođe je ukazala na ključnu ulogu civilnog društva kao prve linije odbrane i podrške žrtvama nasilja, koja se nastavlja uprkos nedavnim rezovima u finansiranju.
„Finansijski izazovi sa kojima se suočavaju organizacije civilnog društva mogu ugroziti praćenje sprovođenja zakonodavnog okvira, naročito kada je reč o najmarginilizovanijim grupama, uključujući žene sa invaliditetom“, dodala je, naglašavajući potrebu za dugoročnom i održivom podrškom ženskim organizacijama.
U svom obraćanju, Sara Lindblom, druga sekretarka Ambasade Švedske na Kosovu, takođe je istakla značaj civilnog društva: „Civilno društvo ima ključnu ulogu u pružanju pravne pomoći, zalaganju za zakonske promene, kao i u zagovaranju, praćenju rada institucija i unapređenju njihove odgovornosti“.
Ona je dodala: „Švedska snažno ohrabruje Vladu Kosova da ojača međuinstitucionalnu saradnju i obezbedi adekvatan budžet i dovoljan broj ljudskih resursa“.
Ključne institucije pridružile su se MŽK u diskusiji o nalazima dokumenta, među kojima su bile: Vljora Ljimani Hajnuni, politička savetnica u Ministarstvu pravde; Arjeta Sadiku, zamenica predsednice Kosovskog sudskog saveta; Bljerim Šabani iz Ministarstva pravde i Arton Ahmeti, sekretar Ministarstva finansija. Učesnici su se saglasili o značaju kontinuirane saradnje između civilnog društva i vlade.
„Potpuna efikasnost [u sprovođenju zakonodavnog okvira] može se postići jedino kroz blisku međuinstitucionalnu saradnju, kako bi se žrtvama omogućila pravda i ojačali mehanizmi podrške na lokalnom i centralnom nivou“, izjavila je gđa. Sadiku.
„Naš zajednički rad sa MŽK-om na razvoju modula za socijalne radnike, kao i obuke koje nastavljamo da sprovodimo zajedno, pomažu nam da unapredimo socijalne usluge za žrtve nasilja u porodici, trgovine ljudima i seksualnog nasilja“, izjavio je g. Šabani.
Izveštaj je izrađen uz finansijsku podršku Austrijske agencije za razvoj, a sufinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.
