Zvaničnici Evropske unije (EU) i njenih država članica, istraživači, predstavnici civilnog društva i stručnjaci u oblasti rodno budžetiranja okupili su se u Nikoziji na međunarodnoj konferenciji „Rodno budžetiranje u novom višegodišnjem finansijskom okviru (VFO): kako učiniti budžete efikasnim za rodnu ravnopravnost i ljudska prava žena u Evropi“, koja je održana od 26. do 28. marta 2026. godine. Konferencija, organizovana pod pokroviteljstvom kiparskog predsedavanja, bila je fokusirana na predstojeći sedmogodišnji budžet EU i potrebu da on odražava stvarne potrebe ljudi, podržava rodnu ravnopravnost i jača socijalna ulaganja. Učesnici su naglasili da budžeti nisu neutralni tehnički dokumenti, već izrazito političke odluke koje oblikuju svakodnevni život ljudi, određuju pristup uslugama i utiču na to da li javni resursi doprinose jednakosti ili produbljuju postojeće nejednakosti.
Govornici su izrazili zabrinutost da aktuelni predlozi VFO mogu zapostaviti socijalne prioritete. Oni su pozvali na budžete koji su transparentniji, usmereni na potrebe ljudi i zasnovani na dokazima o stvarnim potrebama, uz snažnije indikatore za merenje uticaja i jasniju povezanost između javne potrošnje i rezultata u oblasti rodne ravnopravnosti.
„Budžeti za sve moraju služiti svima“ bila je jedna od ključnih poruka koja se ponavljala tokom konferencije.
To podrazumeva prelazak sa opštih obaveza na konkretne, merljive i adekvatno finansirane mere.
Nikol Farnsvort (MŽK) doprinela je organizaciji konferencije, kao i moderiranju i diskusijama u okviru Mreže za nadzor rodnog budžeta (MNRB), u saradnji sa Evropskom mrežom za rodno budžetiranje i Evropskim ženskim lobijem.
Kao vodeća istraživačica, govorila je o rodnoj ravnopravnosti u zemljama u procesu pristupanja EU i u susednim zemljama, predstavljajući ključne nalaze i preporuke iz regionalnog izveštaja o agendama reformi na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji, koji je pripremila MNRB. Zajedno sa panelistima iz Albanije, Severne Makedonije i Ukrajine, diskusija je istakla potrebu za snažnijim praćenjem javne potrošnje, unapređenim mehanizmima monitoringa, kao i kontinuiranom političkom i finansijskom podrškom civilnom društvu, uz naglasak da „civilno društvo igra ključnu ulogu u kontinuiranom praćenju i podršci reformama.“
Ključni ishod konferencije bila je Nikozijska deklaracija, koja poziva institucije EU i nacionalne vlade da osiguraju da naredni budžet EU daje prioritet rodnoj ravnopravnosti, pravima žena, brizi i socijalnim ulaganjima, kao i da rodnu ravnopravnost integriše u sve faze budžetskog ciklusa. U tom duhu, učesnici su takođe pokrenuli peticiju kojom se traži budžet EU koji zaista donosi rezultate u oblasti jednakosti i dobrobiti ljudi.
Potpišite peticiju ovde.
Deklaracija i peticija zajedno dodatno učvršćuju zajedničku viziju bolje budućnosti za sve. Kako su učesnici više puta naglasili tokom događaja: „Ulažite u ono što je važno: ljude.“
MŽK doprinela je organizaciji konferencije, kao i moderiranju i diskusijama u okviru MNRB, u saradnji sa Evropskom mrežom za rodno budžetiranje, Fondacijom Fimonoi i Evropskim ženskim lobijem, između ostalih. U saradnji sa drugim partnerima, planiraju da u narednim mesecima nastave zagovaranje u cilju sprovođenja preporuka iz Deklaracije, u kontekstu tekućih pregovora o VFO.
