Evropska unija (EU) mora „da ulaže u prava žena i rodnu ravnopravnost na način na koji biste želeli da uspemo “, izjavila je Nikol Farnsvort, zamenica direktorke i glavna istraživačica Mreže žena Kosova (MŽK), citirajući stavove aktivistkinja za prava žena sa drugih događaja. Ova izjava oslikava ključnu zabrinutost koju su ženske organizacije sa Zapadnog Balkana (ZB) više puta isticale tokom nedavne posete Briselu: bez strateškog, kontinuiranog i namenski opredeljenog finansiranja, partneri EU, kao ključni akteri u sprovođenju njene agende, izloženi su ozbiljnom riziku. Sužavanje prostora za delovanje organizacija za ženska prava (ŽOCD) može ugroziti unapređenje vrednosti EU, uključujući dobro upravljanje, demokratiju, vladavinu prava, pristup pravdi, ljudska prava i rodnu ravnopravnost. Aktivistkinje stoga pozivaju EU da obezbedi namensko finansiranje za ŽOCD u skladu sa obavezama iz Agende EU o ženama, miru i bezbednosti.
Od 22. do 25. marta, MŽK je udružila snage sa fondacijom Kvinna till Kvinna i partnerskim ŽOCD iz celog ZB tokom nedelje zagovaranja i zajedničkog delovanja u Briselu. Više od deset godina ova koalicija zagovara veće uvažavanje potreba žena i muškaraca iz različitih grupa u procesu pristupanja EU, uključujući godišnje posete Briselu uz podršku fondacije Kvinna till Kvinna i Švedske. Zbog smanjenja finansiranja, ovo bi moglo biti poslednje putovanje te vrste.
Partneri su iskoristili priliku zajedničkog okupljanja da tokom javnog događaja „Zaštita demokratije: organizacije za prava žena u procesu pristupanja EU“ razmotre zajedničke rezultate. Aktivistkinje su naglasile da je ova saradnja ojačala dugogodišnja partnerstva, donela konkretne rezultate, poput stotina inkluzivnijih i rodno osetljivih zakona i politika, i unapredila jednakost, demokratiju i mir. ŽOCD su doprinele procesima pristupanja EU tako što su pružile ključne usluge predviđene zakonom, ali nefinansirane od strane države, kao što su: usluge za žrtve rodno zasnovanog nasilja; unapredile pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć i nadzor nad pravosudnim institucijama radi njihove odgovornosti; sprovele istraživanja koja su poslužila kao osnova za promene u zakonodavstvu i politikama zasnovane na dokazima, uključujući pakete proširenja EU i redovne izveštaje; pružile podršku reformama i pratile njihov tok; te ojačale demokratiju i dobro upravljanje kroz veće učešće žena iz istraživanja koja su poslužila kao osnova za promene u zakonodavstvu i politikama zasnovane na dokazima grupa u politici, donošenju odluka, budžetiranju i procesima pristupanja EU na različitim nivoima, čime su omogućene inkluzivnije i primenljivije reforme.
Tokom događaja „Zaštita demokratije“, Farnsvort je predstavila nalaze nedavno objavljenog izveštaja MŽK „Pod pretnjom, ali ipak otporne: situacija ženskih organizacija na Kosovu“. Naglasila je da su ŽOCD ključne, ne opcione, za proces pristupanja Kosova EU, ističući da su ženske organizacije bile pokretačka snaga značajnih dostignuća u oblastima demokratije, dobrog upravljanja, vladavine prava, pristupa pravdi i ljudskih prava. Na osnovu izveštaja, koji se zasniva na direktnim anketama sa više od 100 kosovskih ŽOCD, ukazala je i na finansijske izazove sa kojima se ove organizacije suočavaju.
Sužavanje prostora za delovanje aktivistkinja za prava žena, u kombinaciji sa nedavnim smanjenjem finansiranja od strane SAD i tradicionalnih evropskih donatora, dovodi u rizik ključni doprinos ŽOCD procesu pristupanja EU. Planovi EU da raspodeljuje sredstva isključivo u okviru reformskih agendi i preko velikih donatora, koji često dodeljuju male, kratkoročne grantove, prete da oslabe rad ŽOCD. Takva kratkoročna i mala sredstva ne omogućavaju dugoročno zagovaranje promena zakona i politika, posebno usled političke nestabilnosti na ZB, upozorile su aktivistkinje. To može ugroziti napredak u ostvarivanju vrednosti EU, poput ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Farnsvort je naglasila da smanjenje sredstava dovodi do smanjenja pruženih usluga, uključujući one za žrtve rodno zasnovanog nasilja, kao i do slabljenja zagovaranja, nadzora, podizanja svesti, obrazovanja i istraživanja. Takođe doprinosi profesionalnom sagorevanju aktivistkinja.
Farnsvort i Etljeva Zenelji iz Kosovskog centra za rodne studije sastale su se i sa predstavnicima Evropske komisije (EK) i Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) zaduženim za Kosovo. Zenelji je istakla da odsustvo funkcionalne vlade usporava napredak u mirovnim procesima i ključnim pravnim reformama ka jednakosti, uključujući izmene Zakona o radu, zakona o pravima osoba sa invaliditetom i Građanskog zakonika. Farnsvort i Zenelji predstavile su ažurirane podatke o ključnim rodnim nejednakostima na Kosovu koje treba obuhvatiti u predstojećem Paketu proširenja, uključujući poglavlja o bezbednosti, dobrosusedskim odnosima i klimi. Iako je pravni okvir za suzbijanje rodno zasnovanog nasilja unapređen, naglasile su potrebu za dodatnom zaštitom od nasilja počinjenog posredstvom tehnologije u Krivičnom zakoniku, kao i za većim budžetskim izdvajanjima radi ispunjavanja obaveza prema Istanbulskoj konvenciji, posebno za krizne centre za žrtve silovanja, skloništa i SOS linije. Takođe su istakle da rodno odgovorno budžetiranje mora biti institucionalizovano kako bi se omogućila raspodela sredstava zasnovana na dokazima. Pored toga, potrebne su snažnije institucionalne garancije da bi se rodna ravnopravnost sistematski integrisala u kreiranje politika, uključujući kontekst pristupanja EU, a ŽOCD moraju biti smisleno uključene i u procese pristupanja EU i izgradnje mira.
Takođe su se sastale sa predstavnicima EK zaduženim za Plan rasta i reformske agende država. Nedavne analize koje su sproveli MŽK i drugi članovi Mreže za nadzor rodnog budžetiranja pokazuju da reformske agende uglavnom ne integrišu rodno odgovorno budžetiranje. Rodnu ravnopravnost tretiraju kao opšti princip, a ne kao konkretan budžetski pristup, i ne sadrže početne osnove, ciljeve i pokazatelje koji bi jasno povezali sredstva sa konkretnim ishodima u oblasti rodne ravnopravnosti. Ovo, zajedno sa činjenicom da su finansijska sredstva direktno uključena u nacionalne budžete umesto da budu namenski opredeljena, otežava praćenje da li sredstva povezana sa reformama zaista doprinose unapređenju rodne ravnopravnosti.
Koalicija se takođe sastala sa predstavnicima Stalnog predstavništva Irske pri EU, uoči preuzimanja predsedavanja Savetom EU od strane Irske.
Za više informacija pogledajte analizu fondacije Kvinna till Kvinna: „Rodna analiza izveštaja Evropske komisije za 2025. godinu za zemlje u procesu pristupanja EU“, koja nudi preporuke za snažnije uključivanje rodne perspektive u izveštaje i u procese pristupanja EU u celini.
