Aktivistkinje i organizacije žena razgovaraju sa Pokretom Samoopredeljenje  

Mreža žena Kosova (MŽK) je u petak učestvovala na diskusiji o društvenom dijalogu „Zajedno sa ženama za razvoj“, koju je organizovao Pokret Samoopredeljenje (LVV).

Albin Kurti, predsednik LVV-a je prvi lider koji se sastaje sa organizacijama žena, pre početka njegovog mandata kao premijera, kako bi diskutovao o opštoj situaciji u kojoj se nalaze žene na Kosovu. Diskusiju je otvorila Nazile Balaj, rukovodilac Sekretarijata žene aktivistkinje u LVV-u, i tim povodom je pomenula bitnost društvenog dijaloga u pitanjima koja se tiču žena na Kosovu, radi izgradnje politika koje poboljšavaju njihovu poziciju i situaciju u društvu.

Kurti je dobio reč kako bi istakao uspeh žena koje su se kandidovale na parlamentarnim izborima od 6. oktobra, a izrazio je i svoju spremnost za saradnju sa civilnim društvom i organizacijama žena radi postizanja polne ravnopravnosti.

„U meni ćete imati čoveka koji je zainteresovan da vam pomogne da se bolje organizujete. Što više rodne solidarnosti, jer na muškarce možete računati, ali ne previše. Dakle, neophodna je organizacija, neophodna je rodna solidarnost. Žena treba da pomogne ženi“, rekao je Kurti.

Nedostatak sprovođenja zakonskog okvira u vezi sa rodnom jednakošću i raznim problemima sa kojima se suočavaju žene u njihovoj svakodnevnici, bile su ključne teme o kojima se diskutovalo na ovom sastanku.

Adelina Berisha, menadžer projekta o nasilju po rodnom osnovu u MŽK-u, u svom obraćanju je rekla: „Raduje nas činjenica da se u četvrtak očekuje početak rada parlamenta i poslanika, i mi se nadamo da će njihov rad odmah biti otpočet, jer ukoliko je neko imao poteškoća, to su uglavnom žene koje kasne sa mnogim inicijativama, koje su ostavljene napola, ili su njihovi životi stavljeni u opasnost, pogotovu žrtava nasilja u porodici, gde i dan danas, skloništa ne znaju da li će moći da funkcionišu naredna dva meseca, jer prošla Vlada nije sprovela budžet za podršku skloništima“, zato je ona zatražila od poslanika narednog saziva da podrže konstantnu finansijsku podršku skloništima i dnevnim centrima koji pružaju podršku žrtvama nasilja po rodnom osnovu.

  Foto: Lëvizja Vetëvendosje, Facebook  

Dalje, ona je tražila adaptaciju Istambulske konvencije u Ustav Kosova, i tražila je da tokom sastavljanja sekundarnog zakonodavstva i stvaranja mehanizama koji se zahtevaju na osnovu ove konvencije, postoji bliska saradnja sa organizacijama žena. Između ostalog, Berisha je tražila da tokom narednog mandata novog saziva budu završene i dopune i izmene Zakona o radu, imajući u vidu preporuke organizacija žena, posebno one koje imaju veze sa odredbama o porodiljskom odsustvu, očinstvu i roditeljskom odsustvu, koje direktno utiču na stvaranje mogućnosti za zapošljavanje žena; da se dovrši Zakon o zdravstvenom osiguranju koji će direktno uticati na lakši pristup žena zdravstvenoj nezi.

A u vezi sa Građanskim zakonikom, traženo je da se uzmu u obzir preporuke MŽK-a u vezi sa poglavljem 1138 Brak, u kojem se traži da se ovo poglavlje uskladi sa Ustavom Republike Kosovo.

Među predstavnicama organizacija žena, poslanica, ambasada i raznih agencija, u ovom dijalogu je učestvovala i predsednica Odbora MŽK-a Ariana Qosaj Mustafa. Ona je izrazila zabrinutost i sistemu pravde na Kosovu, obuhvatajući i policiju.

„Da stvorimo sistem provere koji će možda povećanjem broja sudija, tužilaca i policajaca žena, a možda i povećanjem rodne perspektive tokom procesa provere, stvoriti pravdu koja je dostojanstvena za žene. Jer, nepoverenje u žene u institucijama pravde znači i nepoverenje građana u sistem pravde“, rekla je Qosaj-Mustafa.

            Foto: Lëvizja Vetëvendosje, Facebook