Osvrtanje na potrošnju na bezbednost i odbranu u višegodišnjem finansijskom okviru EU iz perspektive rodne ravnopravnosti i rodnog budžetiranja

Mreža za nadzor rodnog budžetiranja (GBWN), zajedno sa Evropskim ženskim lobijem (EWL) i Evropskom mrežom za rodno budžetiranje (EGBN), organizovala je vebinar „Bezbednost za koga?“ kako bi se osvrnula na promenljive prioritete EU u njenom novom višegodišnjem finansijskom okviru (MFF). Događaj, koji je moderirala Nicole Farnsworth, zamenica direktora i glavna istraživačica u Mreži žena Kosova (KWN), okupio je feminističke akademike, stručnjake za politiku i aktere civilnog društva kako bi istražili da li se rodna ravnopravnost i rodno budžetiranje mogu smisleno integrisati u rastuće rashode EU za odbranu i bezbednost.

Govornici su izrazili zabrinutost da predloženom MFF-u nedostaju ciljevi rodne ravnopravnosti u većini programskih propisa. Kao što je upozorila Elizabeth Klatzer (EGBN): „Novi MFF uvodi fleksibilnost i praćenje učinka, ali izostavlja jasne ciljeve rodne ravnopravnosti, ostavljajući rod u velikom riziku da bude po strani u finansiranju.“ Slično tome, Anna Elomäki (Univerzitet e Tampereu) je naglasila: „Namenski izdaci za odbranu i bezbednost će porasti na otprilike 235 milijardi evra, pet puta više od sadašnjeg nivoa, dok se sredstva za ljude i društvene ciljeve smanjuju.“

Diskusija je otkrila široko rasprostranjenu zabrinutost da prioriteti finansiranja EU jačaju tradicionalne sektore u kojima dominiraju muškarci, dok zanemaruju socijalnu i ljudsku bezbednost. Aurelie Buytaert (Evropska kancelarija za vezu za izgradnju mira) upozorila je: „Ako EU produbi svoju ulogu u odbrani, mora takođe ojačati upravljanje usklađujući potrošnju sa kriterijumima za izvoz oružja i rodnim strategijama kako ne bismo potkopavali izgradnju mira i zvaničnu razvojnu pomoć“. Hanna L. Mülenhoff (Univerzitet u Amsterdamu) dodala je: „U duhu spremnosti za rat, tehničko integrisanje rodne perspektive rizikuje da postane smokvin list; feministkinje bi trebalo da ospore širu agendu same militarizacije.“

Iz institucionalne perspektive, Sari Kouvo (Univerzitet u Geteborgu) je istakla: „Integrisanje rodne perspektive i ljudskih prava u bezbednosnu politiku EU zahteva strateške udice, jasan jezik, ciljeve i indikatore koji zaista postaju primenljivi.“ U međuvremenu, Anastasija Mondeser (Udruženja za ravnopravnost polova) podsetila je: „Odbrana nije prostor bez roda; rodno budžetiranje može se primeniti kroz anekse, ciljeve i nadzor ako se institucije obavežu na odgovornost.“

Govoreći o spoljnom finansiranju, Laura Guthrie (CONCORD) upozorila je: „Bez obavezujućih ciljeva poput markera rodne ravnopravnosti od 85% u spoljnim akcijama, rodna ravnopravnost postaje opcionalna i lako se potiskuje kratkoročnim interesima.“ Nela Porobić Isaković (Međunarodna liga žena za mir i slobodu) tvrdi: „Ulaganje novca u militarizaciju istiskuje socijalnu infrastrukturu i brigu; naš prioritet mora biti ljudska bezbednost, a ne naoružavanje sistema koji trguje smrću.“ Zaključujući diskusiju, Mary Collins (EWL) podsetila je učesnike da: „Bezbednost mora da znači slobodu od nasilja, jednako učešće i poverenje u javne institucije, budžeti treba da odražavaju te vrednosti, a žene moraju biti za stolom.“

Zatvarajući događaj, Nicole Farnsworth je naglasila važnost izgradnje zajedničke feminističke koalicije za kolektivno zalaganje za mir, jednakost i odgovornost u svim procesima budžetiranja EU.

Tokom vebinara, EGBN i GBWN su najavili novi rezime politike pod nazivom „Stavljanje rodne ravnopravnosti i ženskih prava u središte narednog budžeta EU (MFF 2028–2034. godine)“, koji može koristiti raznolika, višestruka koalicija za zajedničko zalaganje za MFF koji više uzima u obzir rodnu ravnopravnost. Rezime politike možete pročitati ovde.

Ovaj vebinar su podržale Austrijska agencija za razvoj i Švedska preko GBWN-a.

Pogledajte vebinar ovde.