Diskutuje se o značaju ekonomskog osnaživanja u sprečavanju nasilja nad ženama

Povodom 25.godišnjice Pekinške platforme, 20. godišnjice Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti, kao i 15. godišnjice osnivanja Agencije za rodnu ravnopravnost (ARR), 14. oktobra održan je konsultativni sastanak “Ekonomsko osnaživanje kao preduslov sprečavanja nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja”, koji je organizovala ARR i Kosovski centar za rodne studije (KCRS).

Ovaj sastanak imao je za cilj jačanje znanja, podsticanje saradnje među institucionalnim akterima i šire u borbi protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, stavljajući naglasak na ekonomsko osnaživanje kao preduslov za sprečavanje i uklanjanje ovih oblika nasilja.

Učesnici panela bili su predstavnici institucija, ženskih organizacija, kao i međunarodnih organizacija.

Igbale Rogova, Izvršna direktorica Mreže žena Kosova (MŽK), pozvala je institucije da koordinišu svoje programe i daju prioritet rodnoj ravnopravnosti.

Ona je pohvalila rad ARR tokom 15 godina od osnivanja, podsećajući na kontinuirano insistiranje ženskih organizacija na funkcionisanju ove institucije u okviru kancelarije premijera.

 „ARR čini jedan od tri ključnih faktora saradnje za postizanje i funkcionisanje rodne ravnopravnosti na Kosovu, zajedno sa donatorima i ženskim organizacijama“, dodala je ona, pozivajući donatore da se konsultuju sa ARR radi investicija ka postizanju rodne ravnopravnosti na Kosovu.

Izvršna direktorica KCRS, Ljuljeta Demoli rekla da žene nisu zastupljene u javnoj sferi, dodajući da se sada veće poteškoće primećuju u pandemiji COVID-19.

„Zakonodavstvo se ne sprovodi pravilno. Nasilje ostaje stalna pretnja i stvarnost. Veoma je važno da tretiranje nasilja bude prioritet institucija i da se svaki izazov prati Istanbulskom konvencijom što se takođe predviđa Ustavom Kosova. Pored adresovanja problema nasilja nad ženama, moramo se osvrnuti i na ekonomsko osnaživanje“, naglasila je ona.

Dalje, ambasadorka švedske na Kosovu, Karin Hernmarck Ahliny naglasila je ciljeve švedske vlade za feminističke politike, čije je jedna od ključnih tačaka ekonomsko i socijalno osnaživanje.

„Ekonomsko osnaživanje znači autonomija – imati mogućnost udaljiti se od veze u kojoj se prema vama ne postupka kao prema ljudskom biću“, rekla je ona.

Ulrika Ričardson, koordinatorka za razvoj Ujedinjenih nacija (UN) podelila je rad Agencija UN-a tokom pandemije Covid-19, posvetivši deo svog govora značaju uključivanja žena u radnoj snazi.

„Ako isključimo žene iz ekonomije, to znači veliki gubitak prihoda za naša društva. Ako bi broj žena približan onom muškaraca bio uključen u radnu snagu, globalni BDP bi se povećao za 12 triliona dolara”, dodala je ona.

Ovom sastanku prisustvovali su i poslanica Teuta Hadžiu, savetnica Premijera, Ardita Duši, kao i zamenik ministra pravde/Nacionalni koordinator protiv nasilja u porodici, Fljorian Duši.