MŽK doprinela diskusiji o napretku i izazovima priznanja statusa preživelih seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu

Organizacije žena, kosovske institucije, predstavnici političkih subjekata, kao i predstavnici međunarodnih organizacija diplomatskog kora, zajedno su diskutovali o procesu verifikacije i priznanja statusa preživelima seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu, ako i o poslu koji je uradila komisija koja je osnovana radi tretiranja ovog pitanja.

Ova debata vodila se na konferenciji Napredak i izazovi koju je 15. novembra u Prištini organizovala vladina Komisija za priznanje i verifikaciju statusa silovanog lica tokom Oslobodilačkog rata na Kosovu, u saradnji sa Odeljenjem pravde Ambasade SAD-a na Kosovu.

Ova konferencija je organizovana u okviru obeležavanja 19. godišnjice Rezolucije 1325 OUN-a o ženama, miru i bezbednosti. Praksa na Kosovu, izazovi u ovom procesu, bitnost institucionalne saradnje i borba protiv stigme bile su neke od tema koje su bile deo diskusije koja se odvijala preko dva panela. Tokom diskusija Kosovo je pomenuto kao pozitivan primer u celom svetu što se tiče tretiranja ove teme, međutim istaknuta je i potreba za saradnjom i konstantnim napretkom.

Brojke slučajeva koje je tretirala Komisija su obećavajuće. 1143 prijave su pristigle u Komisiju, doneseno je 730 odluka, a broj razmatranja je preko 2200, iz razloga što se jedan predmet razmatra i do tri puta.

Ova Komisija, je svakoga dana donosila odluke za 1.53 slučaja, a razmotrila je 4.62 dnevno. Za 22 meseca funkcionisanja, komisija je donosila 18.33 slučajeva mesečno.

Ove cifre saopštio je javnosti Shpend Haxhibeqiri, psihijatar, član vladine Komisije.

A predsednica ove Komisije Minire Begaj-Balaj, je rekla da je proces priznanja težak proces, i ujedno je pozvala sve preživele da se prijave za priznanje statusa.

„Tretiranje nasilja je poslednjih godina zadobilo globalnu pažnju, Komisija je počela sa radom 2018. godine i svoj posao radi ozbiljno. Procesi se vode potpuno poverljivo, proces se nastavlja, od početka, svaki službenik radi svoj posao. Napori Kosova po ovom pitanju, postali su model u svetu“, rekla je ona.

Dalje je Alison Kosnett, iz Američke ambasade, svoj govor posvetila preživelima seksualnog nasilja:

„Odgovornost je svakoga, ne samo Komisije, da obezbedimo preživelima da budu tretirane dostojanstveno i s poštovanjem. Svako je odgovoran da se preživele ohrabre da traže pomoć koja im je potrebna, da učestvuju u društvu. Pozivam vas da stigmi, u svim njenim oblicima, pružate otpor“, bile su reči Kosnettove.

Igballe Rogova, izvršna direktorka Mreže žena Kosova (MŽK), učesnik Prvog panela koji je nazvan: Učinjeni napredak u procesu verifikacije i priznanja statusa silovanih lica tokom rata. Prakse i standardi izgrađeni na Kosovu, izazovi procesa verifikacije i priznanja.

„2012. godina je bila godina kada su žene tražile da budu priznate kao civilne žrtve rata. Ove godine počeo je da se sprovodi Zakon o pravima civilnih žrtava rata, a od protesta do danas imale smo mnogo izazova kroz koje smo zajedno prošli. Danas želim da govorim pozitivno, da prodrem do preživelih. Prijava za sticanje statusa je još jedan izazov, neki su mi govorili gde je 20 hiljada slučajeva?… Mi ne možemo da očekujemo da se sve prijave, neće sve imati mogućnost da se prijave i mi treba da poštujemo njihove odluke, i nikako ne treba da vršimo pritisak na njih“, rekla je Rogova.

Rad Komisije, koji je prvi te vrste, ocenila je i Vlora Tuzi – Nushi, direktorka UN Women Kosovo.

„Ova Komisija ocenjena je kao bolja od one u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hrvatska je od nas tražila ekspertizu, iako ima čitavu vojsku o ovoj komisiji. Hrvatska je intervjuisala sve stranke, a Kosovo intervjuiše stranke samo kada je to potrebno“, rekla je Tuzi-Nushi.

Prisutni su ocenili rad Komisije, takođe je izražena spremnost aktera da podrže vladinu Komisiju da se suoči sa mnogobrojnim izazovima. Takođe je poslat poziv da se Komisiji dodeli budžet koji je neophodan za ispunjavanje uslova za Komisiju i Sekretarijat.

Ova Komisija, na čije osnivanje su pozivale organizacije žena, nosi u sebi institucionalno priznanje i podršku doživljaja preživelih seksualnog nasilja tokom rata, s toga je u njena uloga u dostojanstvenom tretiranju ove kategorije i dalje od izuzetne bitnosti i nezamenljiva.

MŽK je toko jedne posete ovoj Komisiji u junu ove godine, izrazila bezuslovnu podršku njenom transparentnom i neumornom radu.