Žene aktivistkinje sa Kosova i iz Srbije diskutuju o obuhvaćenosti žena u dijalog Kosovo-Srbija

Aktivistkinje sa Kosova i iz Srbije su se 24. januara u Severnoj Mitrovici okupile kako bi diskutovale u vezi sa temom „Dijalog Beograd- Priština iz perspektive žena“.

Ova javna debata bila je nastavak inicijative koju je realizovalo Udruženje žena u Mitrovici za ljudska prava (MWAHR) i Udruženje žena Peščanik iz Kruševca u Srbiji. Inicijativa koja teži da stvori kontakte i da okupi zajedno aktiviste za ljudska prava i prava žena sa Kosova i iz Srbije, s ciljem da doprinesu pomirenju i stvaranju mira u regionu.

Dijalog Kosovo- Srbija, rodna perspektiva u skladu sa evropskim standardima, kao i veća obuhvaćenost žena u procese integrisanja bile su neke od tema tretiranih na panel diskusijama u sastavu od: Luljeta Demolli, izvršna direktorka Kosovskog centra za rodne studije (KCRS), Vetone Veliu, izvršna direktorka MWAHR, Snežana Jakovljević, izvršna direktorka Peščanik, Faruk Mujka, potpredsednik opštine Mitrovica, Igballe Rogova – izvršna direktora Mreže žena Kosova (MĆK) i Artan Murati, viši pravni savetnik Kosovskoj kompaniji za pravne usluge (KKPU).

Na samom početku, Veliu je prisutnima govorila da je ova inicijativa započeta 2017. godine, pominjući dalje nedostatak informacija koje su podeljene sa ženama, kao jednu od glavnih briga.

„Mi kao civilno društvo smo se trudili, i to je nešto što je dobro, jer mi sada komuniciramo. Oko 30 žena nas je sa Kosova i iz Srbije, koje smo sada stvorile zdravu komunikaciju između nas, počele smo da sklapamo prijateljstva“, rekla je ona.

Ovu inicijativu dve organizacije pozdravio je potpredsednik Opštine Južna Mitrovica.

„Drago mi je što su takve debate došle do lokalnog nivoa. Obećavam u ime opštine, da će se naredna organizacija izvršiti u koordinaciji sa nama, kako bi smo imali što sveobuhvatniju agendu. Mitrovica je izazovno mesto za takve projekte, ali ja želim da van uverim, da iako Mitrovica funkcioniše sa dve opštine, grad pripada svim građanima, nezavisno da su sa severa ili juga“, rekao je Mujka, pominjući sveobuhvatnost i volju da se unaprede teme koje doprinose postizanju rodne jednakosti.

A Rogova je čestitala obema organizacijama što dugo vremena zajedno vode ovu debatu. Ona je dalje podsetila na začeće aktivizma za prava žena još od 90-ih godina.

„U vreme kada je Marti Ahtisari rukovodio pregovorima, alternativni glas žena bila je Koalicija žena za mir, iako nije bila zvanični deo pregovora, ova koalicija je ipak doprinela da se čuje glas žena sa Kosova i iz Srbije. Sada je vreme da se u dijalog obuhvate i aktivisti za prava žena preko grupe stručnjaka“, rekla je Rogova.

Na 20. godišnjicu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Organizacije Ujedinjenih nacija o ženama, miru i bezbednosti na Kosovu, Rogova je prisutnima predložila čitanje pregleda Činjenica i priča, koje je MŽK objavila u vezi sa sprovođenjem ove rezolucije.

                                              Činjenice i priče možete pročitati OVDE.

Diskusija je zaključena produktivnom debatom među učesnicima i panelistima.

Ovaj projekat teži da poveća učešće žena u procesima evropskih integracija, obuhvatajući i dijalog Kosovo – Srbija, uzimajući u obzir ograničene informacije koje javnost, a posebno žene, imaju o ovom dijalogu.