Deo o rodnoj perspektivi iz Izveštaja o progresu Kosova za 2019. godinu

Mreža žena Kosova (MŽK) već nekoliko godina koristi proces pridruživanja Kosova Evropskoj uniji (EU) kao sredstvo za zalaganje za još veći fokus na rodnu ravnopravnost i prava žena. Kao deo toga, MŽK-a je dala svoje pismene komentare iz rodne perspektive o Izveštaju o progresu Kosova za 2019. godinu. Ovaj dokument je jedan instrument koji EU koristi za ocenu progresa zemlje kandidata za članstvo u EU u pogledu realizacije evropske agende tokom kalendarske godine. Ključna pitanja koje je pokrenula MŽK-a ove godine su pretežno preuzeta iz Rodne analize na Kosovu MŽK-a i tiču se:

U odeljku Demokratija:

  • Žene su, posebno žene etničkih manjina, i dalje nezastupljene kao izabrani zvaničnici u skupštinama opština (35%) i parlamentu (32%) i svim nivoima vlasti;
  • Ženske organizacije civlnog društva imaju nedostatak resursa; nedovoljno ljudskih resursa im otežavaju angažovanje za demokratske procese i upravljanje.

U odeljku Vladavina prava i osnovna prava

  • U pogledu rodno zasnovanog nasilja, potrebni su dodatni napori za rešavanje slabe koordinacije između policije, tužilaštva i ostalih aktera, kao i za rešavanje neadekvatnog praćenja naloga za zaštitu u slučajevima nasilja u porodici, od strane policije i sudova. Takođe je preko potrebno obezbediti održivo finansiranje smeštaja za žrtve rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudskim bićima i preuzimanje mera za efikasnu reintegraciju žrtvi;
  • Trebaju se osmisliti i institucionalizovati obavezne obuke i osvežavanje informacija tužioca i sudija u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, uključujući  odnos vlasti, nasilje od strane muškaraca, seksualno nasilje, seksualno uznemiravanje i okrivljavanje žrtava, posebno posle svake izmene i dopune Krivičnog zakona u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem;
  • Policija, tužilaštvo i sudovi moraju uspostaviti međuinstitucionalne sisteme sigurnosti, za upravljanje podacima i predmetima, uključujući podatke odvojene na rodove;
  • Bez obzira na poboljšanja, žene i dalje imaju mnogo manje imovine (17% imovine) od muškaraca;
  • Pripadnici LGBTI populacija se i dalje suočavaju sa diskriminacijom prilikom pristupa javnim službama

U odeljku Socijalna politika i zapošljavanje

  • Učešće žena u radnu snagu je naročito zabrinjavajuće.

U odeljku Obrazovanje i kultura

  • Nedostatak rodne ravnopravnosti između prosvetnih radnika na svim nivoima i rodni stereotipi doprinose stalnom jačanju a ne eliminisanju tradicionalnih rodnih normi i nejednakosti;
  • Rodna segregacija postoji na akademskom nivou, gde su muškarci znatno manje zastupljeni u obrazovanje, a žene u oblast informativnih nauka, poljoprivrede, preduzetništva i geo-nauci;
  • Veoma mali broj žena pohađa kurseve obrazovanja za odrasle.

U odeljku Poljoprivreda

  • Žene koje rade u sektoru poljoprivrede se suočavaju sa izazovima uključujući nedostatak obrazovanja, pristup finansijama, vlasništvo imovine i muževe koji koriste njihova imena za dobijanje subvencija, iako u praksi žene nemaju ulogu u donošenju odluka u poslovanju.

U odeljku Statistike

  • Iako je zakonski propisano, na Kosovu ima jako malo podataka skuplja i odražava na polove.