Dokument o rodnom budžetiranju donatora razgovarano sa stručnjacima na Kipru

Mreža za praćenje rodnog budžeta  predstavila je svoj radni dokument, osvetljavajući pitanja: u kojoj meri veliki finansijeri vode razgovore o rodnom budžetiranju?, u Nikoziji na Evropskoj konferenciji za rodno budžetiranje koju je organizovala Kiparska platforma za rodno budžetiranje 21-23. marta. U ime Mreže, direktorica programa MŽK-a i vodeća istraživačica Nikol Farnsvort predstavila je dokument i dobila povratne informacije od stručnjaka i akademika angažovanih na rodno odgovornom budžetiranju širom Evrope i šire. Oslanjajući se na njihove savete, Mreža će revidirati dokument i predstaviti ga na predstojećoj komisiji Ujedinjenih nacija o statusu žena u Njujorku u martu.

Tokom konferencije, tri članice Mreže za nadzor rodnog budžeta koje su prisustvovale su takođe imale priliku da čuju prezentacije i uče od istaknutih stručnjaka uključujući Dajan Elson, Anđelu O’Hagan, Elizabet Klacer i mnoge druge.

Ključni zaključak Konferencije za MŽK bila je važnost da se osigura da su ciljevi poreskog sistema Kosova usklađeni sa širim ciljevima vlade za dobrobit građana. Postizanje blagostanja ne bi trebalo da zavisi samo od socijalnih transfera i pomoći; poreski sistem takođe ima mogućnosti za unapređenje blagostanja. Na primer, vlada bi mogla da ukloni porez na dohodak za lica sa najnižim poreskim razredima, kao što je minimalna plata i ispod, dok bi povećala poreze na dohodak za one sa većim platama. Pored toga, vlada bi mogla da ukloni poreze na dodatu vrednost (PDV) na osnovne proizvode (npr. hranu, lekove, higijenske potrepštine) od kojih žene zavise i zato što takvi porezi utiču na žene više nego na muškarce s obzirom na njihove relativno niže plate. Umesto toga, PDV bi mogao da se poveća na luksuzne proizvode. Takve lekcije naučene od feminističkih ekonomista, predstavljene na konferenciji, korišćene su za informisanje o nedavnom izveštaju MŽK-a oneformalnoj ekonomiji.

Članovi Mreže za nadzor rodnog budžeta su takođe iskoristili Konferenciju da prošire mrežu i njenu saradnju, razgovarajući o mogućnostima za buduće zagovaranje sa drugim mrežama rodnih budžeta u Evropi. Na primer, razgovaralo se o mogućnostima za buduće zajedničko zagovaranje u vezi sa Višegodišnjim finansijskim okvirom Evropske unije u pravcu integracije veće pažnje na rodno odgovorno budžetiranje.

Ovo putovanje podržale su Austrijska razvojna agencija i Švedska kao deo njihove podrške Mreži za praćenje rodnog budžeta.