Aktivistkinja Shukrije Gashi: Uprkos poteškoćama, MŽK je podržala osnaživanje žena u različitim poljima

Shukrije Gashi, izvršna direktorica Partners Kosova Centra za upravljanje konfliktima (Partneri K) zaključuje listu aktivistkinja koje je Mreža žena Kosova (MŽK) predstavila čitaocima ove godine.

Shukrije Gashi [ili Shuki kako je srdačno zovu njeni prijatelji] je započela svoj aktivizam u teškim političkim okolnostima, kada Kosovo još nije bilo nezavisna država i ljudska prava su kršena, a sada je, tokom 19. godišnje skupština članica MŽK-a, nagrađena nagradom „Sevdije Ahmeti“, nagrada koju MŽK dodeljuje već četiri godine u čast preminule aktivistkinje Sevdije Ahmeti (1944-2016).

U ovom članku ona govori o svom aktivizmu, saradnji koju je imala tokom godina sa MŽK-om i feminističkom pokretu tokom decenija.

Početak aktivizma Gashi i njeni izazovi

Na početku našeg razgovora, opisujući rani period aktivizma, podseća da je odrasla u porodici poznatoj po nacionalnom delima i rodnoj ravnopravnosti.

“Poznata sam kao buntovnik još iz klupa u osnovnoj školi, pisala sam nacrte protiv tadašnjeg režima. Nastavnica albanskog jezika, gđa. Gjylije Ibrani, u situaciji suočavanja sa jednim mojim nacrtom gde sam umesto da pišem o danu oslobođenja Jugoslavije izabrala da pišem o Danu Državne zastave i kako Albanske Žene i devojke ponosno slave na ulicama Prištine. Pošto je gđa. Ibrani bila veliki rodoljub, nije me prijavila direktoru, ali me je na kraju rasporeda zadržala duže na času i predložika mi je da dovedem oca da bi ona razgovarala sa njim. U mom prisustvu su govorili o potrebi da ne preduzimam takve radnje kako ne bih naštetila ni učiteljici ni porodici.“

Gashi dalje navodi da su u to vreme mogućnosti bile vrlo ograničene da se deluje ili da se pokaže drugačije mišljenje.

Kao student Pravnog fakulteta, bila je angažovana u Pokretu za Republiku Kosovo u okviru jugoslovenske federacije. Čak i tada, Gashi se često sukobljavala sa svojim vršnjakinjama i profesorima u vezi sa pravima žena.

“1983. godine, 26. aprila, bila sama zatvorena i osuđena na dve godine zatvora. Čak i dok sam bila u zatvoru, nikada nisam zanemarila svoje napore za rodnu ravnopravnost. Naprotiv, snažno sam se zalagala da mi, devojke i žene zatvorenice, ne trebamo gubiti vreme, već da bi trebalo da se pripremimo da u borbi za nacionalnu ravnopravnost pobedimo u našim naporima za rodnu ravnopravnost, tako što ćemo postati deo Pokreta tog vremena“, priseća se ona ovog događaja od pre četiri decenije.

Ona je naglasila trenutak koji nikada neće zaboraviti iz vremena koje je provela u zatvoru.

„Kada sam bila u zatvoru, nosila sam vojničku košulju, na kojoj sam naslikala portret pevačice Dženis Džoplin, američke rok zvezde, izvođačice i spisateljice rok i bluz pesama. Bila je simbol mog ideala. A kada su me ispitivali inspektori UDB-e, oni posebno nisu razumeli sarkazam poruke njene pesme „Mercedes Benz“? Tako da je moj aktivizam bio dubok i oblikovan kulturnim i umetničkim znanjem. Pored nacionalnog“

Gashi podseća da ima još mnogo sličnih situacija. Međutim, kako je prikazano u ovom članku, Gashi, ni nakon zatvora i izazova, nije odustala, već je nastavila sa decenijama rada i aktivizma, uvek noseći na svojim plećima crte buntovne feministkinje.

Rodna ravnopravnost nekad i danas

U odnosu na danas, priseća se, pokret za rodnu ravnopravnost kao potreba, osećaj i podstrek tada je bio mnogo jači.

„Bilo je žena i devojaka, a zatim i dečaka i muškaraca koji su podržavali pokret pronalazeći forme poput angažmana devojaka i žena u nacionalnim pokretima tog vremena. Mogu slobodno reći da su tadašnji momci „drugovi ilegalnog pokreta“ bili veoma oprezni i veoma uključeni u zalaganju za naše angažovanje u Pokretu, posebno da stvorimo jednak prostor za žene i devojke u društvu.“

Ona ocenjuje da je, nažalost, danas, iako su se okolnosti i zakoni promenili i idu u prilog ostvarivanju prava žena, „ponekad nijansirani pristup retrogradan i na štetu žena koji se manifestuje teškim nasiljem i ubistvima“.

Vrednost saradnje sa MŽK

Tokom svog puta za ženska prava, Gashi je dugo sarađivala sa MŽK-om. Takođe sam bila član Odbora za jedan mandat. Danas, ona visoko ceni ulogu MŽK-a i njenih članica tokom godina u unapređenju prava žena.

„Odugo sam radila sa MŽK-om, još od početka osnivanja ove mreže, jer sam izbliza poznavala rad i rukovodstvo, posebno Igo [Igballe Rogova, izvršna direktorica MŽK-a]. Takođe sam poznavala mnoge žene koje su dame i koje su bile vredne, uključujući tu i gospođu Sevdiju Ahmeti i njen rad još od 1987. godine.

Kasnije je i izbliza upoznala i saradnicu Sevdije Ahmeti, Vjosu Dobrunu, koja je, takođe, zajedno sa Ahmeti dala izuzetan doprinos rodnoj ravnopravnosti.

„Postoje mnoge druge žene, kao što su Aferdita Saraqini, Velentina Saraqini, Edita Tahiri, Hamide Latifi i mnoge druge žene. Nakon toga, one koje su mlađe, iako su bile vrlo mlade 90-ih godina, su – Eli Krasniqi i Eli Gashi, kao i druge.“

Govoreći o doprinosu aktivista, Gashi kaže:

„Igballe Rogova, zajedno sa pozorišnom glumicom Safete Rogovom i učiteljicom Martom Prekpalaj, poznavala sam još i pre poslednjeg rata na Kosovu, u radu koji su one radile za žene i njihovo obrazovanje u Zimu pored Hasa i za Hasjansko stanovništvo preko Udruženja „Motrat Qiriazi”. Ona visoko ocenjuje i aktivizam Nikol Farnvort, direktorice programa i glavne istraživačice u MŽK, a koju je upoznala nakon rata.

Takođe u ovom periodu, ona je zajedno sa gospođom Naxhije Buçinca, dugogodišnjom aktivistkinjom Foruma žena LDK, gospođom Xheraldinom Vula, aktivistkinjom i suosnivačom TV21, gospođom Sevidje Ahmeti, gospođom Safete Rugovom i drugim ženama osnovala „Udruženje Kreativnih žena Kosova”.

Ona veruje da je uloga MŽK-a bila da izgradi siguran prostor za interakciju kroz dvosmernu komunikaciju i aktivno slušanje.

“MŽK je imala platformu na kojoj su žene i devojke mogle da govore o svojim potrebama i interesima za rodnu ravnopravnost i inkluziju. Gde bi žene i devojke mogle da steknu znanje i veštine da bolje artikulišu svoje potrebe, da učestvuju u procesima donošenja odluka i u javnim nastupima.”

Prema Gashi, uloga MŽK-a je bila i jeste višestruka. U nastavku teksta, ona navodi neke od doprinosa MŽK-a.

“Izrada zakona, strategija i akcionih planova za rodnu ravnopravnost i inkluziju kao podršku domaćim i međunarodnim pravnim okvirima. Podizanje profesionalnih veština žena u korak sa delovanjem istaknutih žena lidera u svetu za ravnopravnost. Osposobljavanje žena i devojaka poslovnim veštinama kako bi postale ravnopravne na konkurentnom i kvalitetnom tržištu, kroz distribuciju grantova i pružanje obuke organizacijama članicama, ali i civilnom društvu uopšteno.”

Ona podseća da je bilo napretka, ali ponekad i padova, i zbog političkih dešavanja, budući da je Kosovo čak i pod upravom UN-a i njenih agencija, prema nenim rečima, nije uvek imalo konstruktivan pristup zbog predrasudnog statusa Kosova u Rezoluciji 1244.

„Ipak, MŽK je, delujući i angažujući se oko samih  žena, dama a ponekad i muškaraca, uspela da podrži osnaživanje žena u različitim oblastima, uprkos poteškoćama. „MŽK je takođe poznata po ulozi „u hladu“ za zastupanje Kosova i njegove internacionalizacije, što znači ulozi podrške mirovnim pokretima za ravnopravnost ljudi i polova“, rekla je ona.

Kada se priseća na istorije pokreta žena, Gashi ocenjuje da su se o velikim promenama nije moglo ni razmiŠljati nili pisati bez snažnog učešća i podrške MŽK-a u različitim vremenskim periodima.

„Posebno onih nakon 2004. godine. Protesti naroda i žena protiv četiri-tačke, Šest tačaka Misije UN-a, kao i Pokreta za promene. Podrška i internacionalizacija državnog nasilja srpskog režima nad ženama tokom rata i kasnije od strane patrijarhata. Opremanje Kosova pravnim okvirom protiv diskriminacije.”

Veličina nagrade „Sevijde Ahmeti“

Nedavno, tokom 19. godišnje skupštine članica MŽK-a, Gashi je dobila nagradu “Sevdije Ahmeti” koju veoma ceni.

“Veliko hvala Skupštini i MŽK-u, koji su me počastili tako specijalnom nagradom. Sevdije Ahmeti je napravila eru u oblasti ravnopravnosti i rodnih prava na Kosovu i šire na međunarodnoj areni. Ona decenijama nikada nije prestala da bude dostojan i glasan borac za nacionalna prava i ravnopravnost polova, jer je znala da nijedno od ovih univerzalnih ljudskih prava ne može napraviti ili uticati na suštinske promene.“

Za nju je ova nagrada dodatna obaveza da nikada i ni u koje vreme ne zaboravi da je žena i da je njena prva misija da snažno podrži žene, ne samo na nacionalnoj nego i međunarodnoj razini, kad god je to potrebno, i to ne samo rečima već i konkretnim zalaganjem.

Kada govorimo o nagradama kojima je bio pohvaljen rad Gashi, podsećamo da je 2006. godine dobila nagradu za posvećenost rodnim pravima i ravnopravnosti od Joan B. Kroc Institut za Pravdu i Mir – Univerziteta u San Dijegu, izabrana među četiri žene sveta koje su bile izabrane za nagradu „Žena kreatorka mira 2006. VIDI OVDE za više.

“Skroz na kraju, hvala Mreži i Skupštini, Odboru i svim onim ženama koje rade u Mreži, i članovima i donatorima na njihovoj velikodušnosti u podršci MŽK-u i rukovodstvu MŽK-a u unapređenju ženskih ciljeva za jednakost i rodnu sveuključenost “, kaže ona.

Gashi zaključuje ovaj intervju iskrenim čestitkama za 2022. godinu.