MŽK šalje otvoreno pismo političkim strankama: zahteva se ravnopravno uključivanje žena u lokalne izbore

Otvoreno pismo političkim strankama na Kosovu,

Bliže se lokalni izbori, a ovom prilikom je počelo objavljivanje kandidatura za predsednike/ce opština.

Ovi izbori će se održati ubrzo nakon prevremenih parlamentarnih izbora 14. februara 2021., koji su doneli pozitivnu promenu u pogledu učešća i zastupljenosti žena u politici i procesima odlučivanja. Na ovim izborima bili smo svedoci povećanja zastupljenosti žena u Skupštini Kosova, uključujući činjenicu da je više žena izabrano bez kvote nego što je izabrano zahvaljujući njoj.

Glasajući za žene, građani su pokazali da žele više žena na vodećim položajima i političkom predstavljanju; stoga ostaje na političkim strankama da ovu poruku jasno pročitaju i obezbede jednak prostor za žene i muškarce na ovim lokalnim izborima

U ovom trenutku, dok vi u strankama razgovarate o mogućim kandidaturama za predsednike/ce opština, Mreža žena Kosova (MŽK) vas poziva da se obavežete na ravnopravno uključivanje žena i muškaraca kroz:

Sprovođenje zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Žene na Kosovu ostaju nedovoljno zastupljene kao prvo u strankama, a zatim i u kandidaturama za predsednike opština. Do sada se nijedna žena nije kandidovala za predsednicu bilo koje opštine.

To je u suprotnosti sa članom 14 Zakona o rodnoj ravnopravnosti (ZRR), koji obavezuje političke stranke da sprovode mere za unapređenje ravnopravnog učešća muškaraca i žena u partijskim telima, u skladu sa odredbama člana 6. ovog zakona – koji jasno definiše da u slučajevima kada postoje nejednakosti, treba preduzeti posebne privremene mere kako bi se ubrzalo ostvarivanje faktičke jednakosti žena i muškaraca u onim oblastima u kojima postoje nejednakosti.

Prema ZRR, ravnopravna rodna zastupljenost postiže se kada je minimalna zastupljenost od pedeset posto (50%) obezbeđena u političkom i javnom životu, zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu, ekonomiji, socijalnim beneficijama, sportu, kulturi i drugim oblastima definisanim ovim ili bilo kojim drugim zakonom. Podsećamo da nakon lokalnih izbora 2017. godine žene čine samo 33% članova skupština opština i 0% predsednica opština.

Štaviše, politička zastupljenost uopšte nije uzela u obzir intersekecionalnost i zastupljenost žena sa invaliditetom, Romkinja, Aškalijki, Egipćanki, Goranki Srpkinja, koje uopšte nisu zastupljene..

Dosadašnja kandidatura samo muškaraca za predsednike opština ne samo da je daleko od ravnopravne zastupljenosti, već́ predstavlja ogromnu brigu za demokratske temelje i izgradnju inkluzivnog društva.

Pozivamo vas kao političke stranke da se borite protiv ove višestruke diskriminacije nad ženama i da kandidujete žene za predsednice opština, kao preduslov za postizanje jednake zastupljenosti u javnoj sferi.

Obezbeđivanje prostora za jednaku zastupljenost u medijima

Učešće i uključivanje žena u politici nikako se ne može smatrati odvojenim od ženskih nastupa u javnosti, bilo putem izbornih skupova ili televizijskih emisija. S druge strane, godinama je poznato da žene u politici nisu jednako zastupljene ni u televizijskim debatama ili kampanjama.  

Nekoliko godišnje iskustvo MŽK u praćenju nacionalnih i lokalnih izbora pokazuje da se žene suočavaju sa mnogim nepravdama u ovim slučajevima. Nemaju jednak prostor sa muškarcima u stranačkim telima, niti u javnim nastupima tokom kampanje. Stranke moraju uložiti efikasne napore kako bi osigurale da stranačka struktura pruža jednaku promociju i ženama i muškarcima.

Finansiranje ženskih kampanja

Političke stranke takođe treba da povećaju podršku ženama kandidatkinjama i kroz dodeljivanje finansijskih sredstava za kampanju. Do sada smo bili svedoci da žene nemaju finansijska sredstva da se takmiče, vode kampanje ili stvaraju tim koji bi radio na njihovom promovisanju. Takođe, stranke ne pružaju nikakvu obuku za izgradnju veština za žene kandidatkinje, pa se stranačka podrška ženama u većini slučajeva završava skromnom pomoći  oko materijala za kampanje. S obzirom na prevladavajuće rodne stereotipe u društvu, manje je verovatno da će žene samofinansirati kampanju, što nesumnjivo povećava diskriminaciju nad njima.

Na kraju, podsecamo da, kao što je navedeno u Rodnoj analizi stanja na Kosovu  koju je izradila MŽK, prepreke učešću žena u politici uključuju rodne stereotipe koji sugerišu da žene nisu kvalifikovane ili sposobne da budu političke vođe; otpor političkih partija da uključe žene; slabo finansiranje; minimalna medijska pokrivenost žena političara; vremenska ograničenja žena zbog odgovornosti kod kuće; i slab kontakt sa biračima.

Stoga vas ovim pismom pozivamo da ispunite svoju obavezu ka jačanju učešća žena u politici i donošenju odluka, posebno povećavanjem broja marginalizovanih žena u političkim procesima na lokalnom nivou.

S poštovanjem,

Mreža žena Kosova